Podijelite na Facebook
05.09.
Ante Strinić, otkako je diplomirao kiparstvo 1996. na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, u klasi profesora Stipe Sikirice, Strinić nije prestao istraživati dosege portreta. Tragajući za osobnošću svakog lika, Strinićevi junaci nose u sebi ekspresivnost, psihološki pristup ili dozu dobronamjerne karikaturalnosti.
04.09.
Robert Jozić akademski kipar, autor je nekoliko javnih skulptura u Hrvatskoj. Voditelj je kiparske kolonije More u Kaštel Lukšiću od 2011.
03.09.
Veno Jerković akademski kipar autor je i kipa sv. Jeronima Dalmatinca postavljenog na Sionu u bazlici Usnuća Marijina u Jeruzalemu.
02. 09.
Ak. kipar Zoran Jurić živi i radi u Zagrebu. Predaje modeliranje u Školi za tekstil, kožu i dizajn. Dio je kolektive koja djeluje pod imenom grupa Tajmaut, te pod raznim udrugama hrvatskih likovnih umjetnika.
01.09.
Luka Petrač do sada je izlagao svoja djela na 3 samostalne i 17 skupnih izložbi u domovini i inozemstvu (Zagreb, Slavonski Brod, Karlovac, Bratislava, Beč, Krakow, Gdansk, Johanesburg, Skopje...). Autor je ilustracija u četiri objavljene slikovnice, te više naslovnih stranica knjiga. Uz likovni rad objavljuje i stručne članke iz područja likovne kulture.
31.08.
Stjepan Divković, akademski kipar, hrvatski suvremeni likovni umjetnik, jedan od nadasve najtalentiranijih i najplodnijih hrvatskih medaljera. Samozatajni autor čiji su radovi zahvaljujući brojnim izdanjima Hrvatske narodne banke i Hrvatskog novčarskog zavoda postigli vrlo veliku vrijednost u stručnim krugovima, te nadasve golemu popularnost u najširoj javnosti, i zasigurno trajno obogatili funduse naše i inozemne likovne scene.
30.08.
Ak. kipar Ivan Kujundžić . Zanimljivo ja kako je medalju napravio kao student prava na koje je krenuo prije nego što se upisao na Akademiju.
29.08.
Magdalena Modrić talentirana je mlada kiparica koja fascinantno objedinjuje svoje ljubavi: umjetnost, arheologiju, mitologiju i kreativnost. "Zaljubljena sam u Pelješac, povijest i arheologiju, a kiparstvo mora pratiti napredak tehnologije."
28.08.
Mara Ujević
27.08.
Stipe Sikirica Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu završio je 1958. u klasi prof. Vanje Radauša. Docent je na istoj akademiji od 1969., redoviti profesor od 1978, dekan je bio u dva navrata (1979-1980. i 1994-1995.). Jedan je od osnivača Akademije likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu Sveučilišta u Mostaru (skupa s Vasilijem Jordanom, Miroslavom Šutejom i Nadom Pivac) i dekan u osnivanju. Na toj akademiji bio je i pročelnik kiparskog odjela.
Autor je brojnih umjetničkih djela postavljenih u rodnom Cetinskom kraju, kao i drugdje po Hrvatskoj kap npr. Spomenik alkaru na početku alkarskog trkališta (Biljeg)
26.08.
Akademski kipar Petar Ujević suvremeni je hrvatski likovni umjetnik, autor osebujnog skulptorskog opusa ali i niza akvarela i crteža. Široke lepeze motiva akademskog kipara Petra Ujevića s prepoznatljivim su i specifičnim autorskim rukopisom
Gospodin Tin.
25.08
Stjepan Skoko.
Riječi su suvišne.
24.08.
Duje Matetić.
Akademski kipar, profesor Likovne akademije Duje Matetić zaslužan je i za izradu medalje s likom kralja Tomislava, koja će biti i uručena ovogodišnjim zaslužnim pojedincima i skupinama za Dan Splitsko-dalmatinske županije.
Na izložbi Skica i medalja Tin Ujević iz Ljevaonice umjetnina Ujević u Gradskoj knjižnici predstavio se prekrasnom medaljom upečatljivog Tinovog portreta.
23.08.
Tomislav Kršnjavi. Ova dostojanstvena skluptura našeg Tina u prirodnoj veličini nalazi se u Makarskoj na Tinovom trgu. Kultna pjesma 'Igračka vjetrova' uklesana je i u stol spomenika.
Igračka vjetrova Tin Ujević
Pati bez suze, živi bez psovke,
i budi mirno nesretan.
Tašte su suze, a jadikovke
ublažit neće gorki san.
Podaj se pjanom vjetru života,
pa nek te vije bilo kud;
pusti ko listak nek te mota
u ludi polet vihor lud.
Leti ko lišće što vir ga vije,
za let si, dušo stvorena.
Za zemlju nije, za pokoj nije
cvijet što nema korijena.
22. 08.
Naš Tin s Trga. Izrada Krune Bošnjaka.
Ovu divnu bistu upravo nam je poklonio dr. sc. Nikola Kujundžić. Inače je dio postava izložbe skica i medalja Tin Ujević 1891.-1955 iz Ljevaonice umjetnina Ujević, koja traje do 31.kolovoza.
Veliki ljudi su veliki u svim domenama života i rada. Hvala dr. Kujundžić.
NIKOLA KUJUNDŽIĆ, redoviti profesor u trajnom zvanju, Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, umirovljen.
Rođen 1948. u Ivanbegovini, Imotski. Diplomirao na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu (1970.), magistrirao (1972.), doktorirao (1974.); naslov disertacije “Kelati željeza (III) s
heterocikličkim amino-hidroksam kiselinama”.
Radio u Zavodu za analitičku kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Obavljao dužnost
predstojnika Zavoda (1986.-2014.), i dekana Fakulteta (1997.-2001.); (2006.-2010.).
Područje znanstvenog interesa: kemija kompleksnih spojeva od medicinskog značaja, visokoreaktivni
oblici metala, antitumorski lijekovi biljnog podrijetla, povjest medicine i farmacije. Voditelj pet
znanstvenih projekata. Mentor tri doktoranda. Publicirao 80 znanstvenih i stručnih radova.
Posebne nagrade: Rektorova nagrada za najbolji studentski znanstveni rad, 1970.; Državna nagrada
za znanost (za mlade znanstvenike), 1979.; Odličje Red Danice hrvatske s likom Rudjera Boškovića,
2001.; Nagrada Grada Zagreba (2008).
Redoviti član AMZH od 2008.
21.08.
Miro Vuco autor je Tinovog spomenika u Varšavskoj ulici u Zagrebu nadomak kinu Europa. Smišljajući spomenik u Varšavskoj izradio je nekoliko skica izljevenih u Ljevaonici umjetnina Ujević, koje prikazujemo.
Tin Ujević
Visoki jablani
Oni imaju visoka čela,vijorne kose, široke grudi;
od gromora njina glasa šuma i more se budi,
a kada rukom mahnu, obzori svijeta se šire
i bune, i prodiru u vis, u etire.
Ali, za svoju snagu oni su zahvalni patnji,
bijedi, sužanjstvu, gladi i njinoj crnoj pratnji.
Oni imaju snagu vjere što živi u smaku
i vrelo svjetlosti što tinja u mraku
i sunce u oblaku...
Oni imaju polet orlova, srčanih zračnih ptica,
oni poznaju pjesmu naših najdubljih žica,
za svijet u slobodi. za svijet u ljepoti,
ljudi svojih djela, djeca svojih ruku,
rođena u plaču, sazrela u muku.
Njina muška desna neprestano zida
dvore čovječanstva. Dom Prometeida !
I gdje tinja savjest, kao iskra sveta
oko njih se kupi orijaška četa
za slobodu prava
Ali u samoći njihova je glava
ispravna i čista povrh mračne rulje
gdje ih ne razumiju glupani i hulje,
kao vršak divnih, zelenih jablana,
režući do munje vedri obzor dana.
Tako, uistinu, do njih vode puti,
gdje se pojas rijeke u dolini sluti,
gdje se sitno cvijeće plavi, ruji, žuti;
nagnuti u ponor, nebeskoga svoda
dok crvena jesen drumovima hoda.
Mi stupamo bijelim dolom u tišini,
oni, sami, gordi, dršću u visini,
muče žednu zjenu ili revnu opnu;
što ne mogu, što ne mogu da nas u vis popnu.
Povrh njina vrška gdje se pjesme gnijezde
samo vile lete, ili bure jezde;
a nad njima sunca; samo zvijezde, zvijezde!
Putevi, 1922.
20. 08.
Kristalna kocka vedrine. Ovu predivnu sklupturu "Tinovu kristalnu kocku vedrine" izradio je Petar Dolić.
U narednim danima predstaviti ćemo pojedinačno sve autorske odljeve iz Ljevaonice umjetnina Ujević.
„A što bih jedino potomcima htio namrijeti u baštinu - bila bi: VEDRINA. Kristalna kocka vedrine . . .“ Tin Ujević
