Podijelite na Facebook
TIHE GODINE Alena Mornštajnova
"Riječi znaju nanijeti bol, ali to isto znade napraviti i tišina."
***
IMOTSKI KADIJA Irfan Horizović
Prepoznavanje je svjedočanstvo o pogreškama i o neumitnosti tih pogrešaka. Prepoznavanje je dovoljnost. Prepoznavanje, kao dosegnuti vis pustolovine, okreće se od svih bivših i budućih ishitrenih pustolovina, jer njen je čin u sasvim drugom prostoru. Koji se prepozna u prepoznavanju zna koliko može i toliko će i učiniti. On zna da njegovi savjeti ne koriste nikome, nego samo sebi samom, onome u kome su već prevaziđeni. Zato je prepoznavanje moguće prepoznati tek u njegovim malim dijelovima – i to onda kad ih dotakne prepoznavanje onog koji je promišljanjem u prepoznavanju. Tek u prepoznavanju otvara se vid. ("Imotski kadija" Irfan Horizović)
***
PČELAR IZ ALEPA Christy Lefteri
Pčelar iz Alepa roman je koji nas potiče na promišljanje kakvi smo s osobama koje volimo najviše na svijetu u trenutcima svojega najvećeg gubitka. Roman tematizira gubitak ali isto tako i ljubav i izlazak iz tame u koju znamo porinuti... Pčelar iz Alepa oda je čovječnosti i snazi ljudskoga duha.
***
MJESTO ZVANO WINTER Patrick Gale
Uložili smo golem trud u popisivanju svih mogućih boljki uma, dajući im otmjene latinske nazive i dijeleći ih u srodne skupine - dementia praecox... kao da je pred nama mnoštvo neobičnog cvijeća... no u stvarnosti od svega toga imamo koristi koliko i od maštovitih imena zviježđa. Bez živopisnih anegdota, nadahnjujuće kolekcije fotografija i napola ispunjene bilježnice ispisane uspomernama ovaj roman ne bi ugledao svjetlo dana...Mjesto zvano Winter iznimno je važna i povijesno utemeljena priča koja daje potpuno drugačiji uvid u sudbine nekoć „nijemih“, marginaliziranih pripadnika društva.
***
DIVNI (VRLI) NOVI SVIJET Aldous Huxley
...Kada bih sad ponovno pisao tu knjigu ponudio bih Divljaku treću mogućnost. Između utopijskog i primitivnog smjera njegove dvojbe, postojala bi mogućnost zdravog duha - mogućnost koja je do određene mjere već ostvarena u zajednici prognanika i izbjeglica iz Divnog Novog Svijeta koji žive unutar granica Rezervata. U toj bi zajdnici ekonomija bila decentralizirana...politika kooperativna. Znanost i tehnologija koristile bi se kao da su stvorene zbog čovjeka, a ne (kako je to danas, a još više u Divnom Novom Svijetu) da im se on mora prilagođavati i biti njhov rob. Religija bi bila svjesna i umna potraga za čovjekovom Krajnjom Svrhom, znanje koje ujedinjuje imanentnost Taoa ili Logosa, transcendentnost Božanstva...
