Podijelite na Facebook
Fra Filip Grabovac
Fra Filip Grabovac pjesnik i narodni mučenik je 1747. u svom „Cvitu razgovora …“ objavio pjesmu „Slidi iskazanje oca fra Petra Kumbata, kako porobi svu Imotsku krajinu i za malo grad ostade.“ Pjesma govori o pokušaju oslobođenja Imotske krajine iz turskog ropstva na početku Kandijskog rata 1648.[1]
„Cvit razgovora“ tiskan je u sedamsto primjeraka, ali je knjiga zbog svog slobodarskog i buntovnog duha od mletačkih vlasti zaplijenjena i spaljena, a Grabovac je završio u mletačkoj tamnici „Sotto i piombi“, gdje je umro. Ipak je oku mletačke inkvizicije izmaklo nekoliko primjeraka „Cvita …“ od kojih se šest sačuvalo do danas.
Jedan od sačuvanih primjeraka pronašao je 1925., dr. fra Ivan Glibotić kod težaka Mije Škore na Sebišini, a koji je bio u rodbinskoj vezi s obitelji Mije Škore.[2] Mijo Škoro je bio poznati narodni guslar čijih je nekoliko epskih pjesama u svojoj „Novoj pjesmarici“, koja je objavljena 1939. Škoro je odredio da njegova obitelj nakon njegove smrti „Cvit …“ fra Ivanu preda Glibotiću, što je i učinjeno, a on je knjigu darovao Franjevačkom samostanu u Imotskom.
Nakon fra Filipa Grabovca i fra Andrija Kačić Miošić u svom „Razgovoru ugodnom naroda slovinskog“ objavio je pjesme u kojima pjeva o događajima i ličnostima iz Imotske krajine. U prvom izdanju, koje je tiskano 1756. donosi prerađenu i dopunjenu Šilobadovićevu kroniku u kojoj su obrađene i ratna zbivanja za mletačko – turskih ratova od 1662. Do 1686.[3]
U to vrijeme Alberto Fortis zapisao je u Imotskoj krajini „Hasanaginicu“, najpoznatiju hrvatsku, a možda i svjetsku narodnu baladu, koja je do sada prevedena oko 150 puta na 29 svjetskih jezika.
[1] Glibota, Milan, Bibliografija važnijih knjiga, rasprava o Imotskoj krajini, (neobjavljeni rukopis), Slivno, 1986., str. 1-2.
[2] Glibotić, Ivan, Treći primjerak Grabovčeva „Cvita“, Nova revija, br. 3 , Makarska, 1928., str., 289.-290. I u ibid, Grabovčev „Cvit razgovora“, Grad na gori, br. 3, Imotski: Franjevački samostan, 1981., str., 21-22.
[3] Glibota, M. Bibligrafija …, str., 2
Marija Jović