Biblioteka Vjeverica, koja je izlazila od 1957. do kasnih devedesetih godina 20. stoljeća, tijekom nekoliko desetljeća izlaženja nametnula se kao najvažniji nakladnički prostor dječje književnosti u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljeća, uz jednako relevantan recepcijski i emocionalni doseg u dječjoj čitateljskoj publici. Vjevericu je pokrenuo Grigor Vitez i uređivao je do svoje smrti 1966. godine. Nakon njega uredništvo preuzima Ana Kulušić, koja Vjevericu vodi od 1966. do 1984., a potom Vera Barić, koja uređuje niz od 1984. do 1994. Zanimljivo je u spomenutoj biblioteci pogledati upravljanje, značenje, nadzor i cenzuru u dječjoj književnosti, te na primjeru ovoga nakladničkog niza uočiti razvoj kulturnoga polja hrvatske dječje književnosti u 20. stoljeću. U Gradskoj knjižnici prepoznali smo, analizirajući djela dječje književnosti važnost upravo Biblioteke Vjeverica te pomnim odabirom osmislili posebnu zbirku, koja će, nadamo se, biti vodilja autorima i svima koji se djecom i dječjom književnošću namjeravaju baviti. S dječjom književnošću, naime treba biti prilično oprezan. Tek najvještiji uspjevaju doprijeti i ne povrijediti dječju psihu.
U fazi smo prikupljanja vrijedne "Vjeveričke" građe. Kolekcionari i zaljubljenici već nam se javljaju i pridonose svojim donacijama, kako bi upravo ova zbirka rasla iz dana u dan u našoj knjižnici.
Osim vrijednosti kvalitete sadržaja knjige Biblioteke Vjeverica odlikuju i zanimljive naslovnice, koje su nerijetko oslikavali veliki slikari te hrbat od tekstila. Primjerice knjiga u izdanju Vjeverice iz 1958. "Život i djela oštroumnog viteza Don Quichotta" / prepričao Erich Kästner, koju posjedujemo, kroz cijeli sadržaj ima ilustracije u boji autorice Lemke Horst , što je također jedna od značajki Vjeverice.
Osim Vjeverice tekstilni hrbat imale su knjige biblioteka Lastavica te Jelen.
Marija Jović