U srpnju, točnije 13. 07. 2021. godine navršiti će se sto i dvadeset godina od rođenja znamenitoga hrvatskoga enciklopediste Mate Ujevića (Krivodol, 1901. – Zagreb, 1967.). Izuzetna je to prilika za prisjetiti se i dati novo svjetlo na snažan znanstveni, istraživački i ini opus ovoga uglednika rođenoga u Krivodolu pokraj Imotskoga. Mati Ujeviću u čast Gradska knjižnica don Mihovila Pavlinovića iz Imotskoga u suradnji s institucijama Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Matica hrvatska planiraju organizaciju manifestacije naslovljenu Dani Mate Ujevića 2021. s uključenim međunarodnim znanstveni skupom. Planirana je manifestacija za mjesec srpanj 2021. godine u razdoblju od 15. do 17. srpnja.
Manifestacija Dani Mate Ujevića 2021. održat će se u Imotskome od 15. do 17. srpnja 2021. godine, a izbor grada Imotskoga, kao domaćina Dana nikako nije slučajan. Naime, Mate je Ujević svojim rođenjem ostao trajno uklesan u prostor Imotskoga, Imotske krajine i pripadajuće planine Biokovo. Na Danima će se tako, uz središnji programski dio posvećen Ujevićevu radu, otvoriti niz novih, produbiti postojeće, ali i prisjetiti se nekih prošlih tema vezanih uz jezikoslovna, književno-teorijska, translatološka i kulturološka promišljanja povezana uz jedinstveni areal – planinu Biokovo.
Planirane su aktivnosti unutar manifestacije tako povezale Matu Ujevića i planinu Biokovo i to onu njegovu prisojnu (Makarsko primorje) i onu osojnu stranu (Imotska krajina). Prostor je to u kojemu je stasao Mate Ujević, ali i niz znamenitih uglednika iz kulturnoga i javnoga života Hrvatske (navodimo samo neke: književnici Tin Ujević, Vlado Gotovac, filmski radnik Antun Vrdoljak, u novija vremena Mate Matišić dr). Uz njih je i u njima neraskidiva ostala veza uz i oko planine Biokovo, a koja je i do sada bila nebrojeno puta zanimljiva tema za filološka i ostala čitanja i promišljanja. Stoga je cilj manifestacije Dani Mate Ujevića 2021. svojom koncepcijom usredotočen uz teme posvećene velikanu Mati Ujeviću kao prvi dio te na teme iz različitih društveno-humanističkih gledišta kroz dva toposa – prisojno Podbiokovlje i osojno Zabiokovlje (ili kako ih god, svatko iz svoje vizure, a s obzirom na zalazak sunca promatrali, razumijevali i voljeli).