Novosti BEK Besplatne elektorničke knjige

Naslovnica -> Novosti

Ovdje možete preuzeti veliki broj naslova elektroničkih knjiga

 

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] početkom 2001. pokrenulo je projekt „Besplatne elektroničke knjige“ [BEK]. Mrežne stranice projekta (elektronickeknjige.com), kao i prvi naslov u okviru projekta javno su predstavljeni u sklopu osječkog FAK-a održanog od 25. do 27. svibnja 2001. godine. Otad je u okviru projekta BEK objavljeno 267 naslova u četiri biblioteke: „Online“, „Mali rakun“, „elektroDAF“ i  „elektroRI“. U okviru biblioteke „Online“ objavljuju se naslovi uglednih, višestruko nagrađivanih i/ili antologiziranih suvremenih hrvatskih autorica i autora. U okviru biblioteke „Mali rakun“ objavljuju se naslovi mladih i/ili još uvijek nedovoljno afirmiranih hrvatskih autorica i autora. U okviru biblioteke „elektroDAF“ objavljuju se klasici anarhističke misli, kako oni s književnim predznakom (Henry David Thoreau, Emma Goldman, William Morris, Voltairine de Cleyre), tako i oni s teorijskim (biblioteka je pokrenuta 2007. u suradnji sa zagrebačkim DAF-om). U okviru biblioteke „elektroRI“ objavljuju se pjesnički i prozni naslovi suvremenih riječkih autorica i autora, kako onih afirmiranih i nagrađivanih na lokalnoj i nacionalnoj razini, tako i onih mladih i/ili još uvijek nedovoljno afirmiranih, a pokrenuta je uz financijsku potporu Grada Rijeke.

DPKM je zajedno sa zagrebačkom izdavačkom kućom AGM objavio i prvu hrvatsku multimedijsku knjigu poezije pod naslovom „Commedia“, a knjiga je javnosti predstavljena na zagrebačkom sajmu knjige i nakladništva, Interliberu, 2002. godine, o čemu je izvijestio i središnji Dnevnik HRT-a.

Tijekom 2020. godine objavljeno je 25 novih naslova, tako da je trenutno na mrežnim stranicama projekta (elektronickeknjige.com) od objavljenih 267 dostupno 234 naslova. U istom razdoblju, prema podacima servisa Google Analytics, mrežne stranice projekta zabilježile su rekordnih 689.517 korisnika koji su online čitali 184.457 e-knjiga te na svoje uređaje preuzeli još njih 113.733, što znači da su korisnici projekta tijekom 2020. ukupno čitali 298.190 e-knjiga. U odnosu na 2019. godinu, kada je zabilježeno 583.180 korisnika koji su online čitali 132.606 e-knjiga te na svoje uređaje preuzeli još njih 78.212, što ukupno iznosi 210.818 besplatnih e-knjiga, to predstavlja porast broja korisnika od 18, porast broja online čitanja od 39 te preuzetih e-knjiga od 45 posto.

Najčitaniji je prozni naslov u 2020. roman „Sloboština Barbie“ Maše Kolanović (8.290 čitatelja), a iza njega slijede roman „U tvom zagrljaju zaboravljam svako pretrpljeno zlo“ Krešimira Pintarića (7.265)  te prozni zapisi Henryja Davida Thoreaua „Walden“ (6.664). Najčitaniji pjesnički naslov je „Tri jeseni“ Ane Ahmatove (4.170 čitatelja), a iza njega slijede „Tour de force“ Krešimira Pintarića (2.621) i „Mamasafari“ Olje Savičević Ivančević (1.900). Najčitaniji publicistički naslov je „Zapisi iz treće kulture“ Darka Polšeka (13.014 čitatelja), a iza njega slijede  „Mediji, propaganda i sistem“ Noama Chomskog (9.373) i „Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!“ Dražena Šimleše (9.089). Najčitaniji esejistički naslovi su „Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića (12.293), „Barikade“ Borisa Budena (2.867) i „Hodanje“ Henryja Davida Thoreaua (2.311), dok su najčitaniji teorijski naslovi „Filmske vrste i rodovi“ Nikice Gilića (18.776), „Strukturalizam, semiotika, metafilmologija“ (2.907) i „Filmska opredjeljenja“ (2.051) Hrvoja Turkovića. Čak 77 naslova zabilježilo je više od tisuću čitatelja tijekom 2020. godine, od već spomenutih Gilićevih „Filmskih vrsta i rodova“ s više od 18 tisuća čitatelja, do prozno-poetskih zapisa Suzane Matić „Koliko sam puta okidala s boka“ s 1.001 čitateljem.

Kao i prethodnih 19 godina, projekt BEK nastavlja s objavljivanjem probranih naslova suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući legalan i besplatan pristup djelima zaštićenim autorskim pravima. U travnju je objavljen „ženski pjesnički blok“: „Plovna mjesta“ Sanje Baković, prvijenac autorice projekta za popularizaciju poezije – Odvalimo se poezijom, „Nebeski ekvator“ Gordane Benić, višestruko nagrađivane pjesnikinje i dobitnice Goranova vijenca, „Etika konja i kruha“ Marije Dejanović, nagrađena Goranom za mlade pjesnike, „Početne koordinate“ Monike Herceg, za koju je autorica nagrađena Goranom za mlade pjesnike te s još tri druge ugledne nacionalne pjesničke nagrade, „Čovječica“ Sonje Manojlović, višestruko nagrađivane pjesnikinje i dobitnice Goranova vijenca, te „Meteorologija tijela“ Nade Topić, koja je bila u užem izboru za književne nagrade Risto Ratković i Tin Ujević. U lipnju je objavljen „muški pjesnički blok“: „Trobojno bijelo“ Stipe Odaka, nagrađena Goranom za mlade pjesnike, „Postelja od orahove sjene“ Marinka Plazibata, za koju je autor dobio nagradu za najbolji neobjavljeni rukopis autora do 35 godina na Pjesničkim susretima u Drenovcima, te „Plast igala“ Dinka Telećana, čija je poezija prevedena na desetak jezika. U srpnju je objavljeno treće kolo biblioteke „elektroRI“: finalist nagrade Kamov – zbirka pjesama „Moramo postati konkretni“ Željke Horvat Čeč te zbirke „Kuga i njezine kćeri“ Kristine Posilović i „Zapisano metkom“ Zorana Žmirića; dobitnik nagrade za spekulativnu fikciju Artefakt – roman „Ulica Helen Keller“ Envera Krivca te zbirke priča „Valjalo bi me zamisliti sretnim“ Davora Mandića i „Noćni ekspres“ Milana Zagorca. Krajem kolovoza objavljen je „prijevodni blok“: novi prijevodi dva ZF klasika Herberta Georga Wellsa – „Nevidljivi čovjek“ i „Otok doktora Moreaua“ – koje potpisuje Kristina Vlašić. Krajem rujna objavljen je „ženski prozni blok“: roman „Nekoliko dana kolovoza“ Mirjane Dugandžije, koji ušao je u finale nagrade T-portala za hrvatski roman godine, nagrade Jutarnjeg lista za prozno djelo godine te Vjesnikove nagrade Ivan Goran Kovačić za roman godine; zbirku rubnih proznih formi „S tetovažom nisi sam“ Dorte Jagić, višestruko nagrađivane pjesnikinje i dobitnice Goranova vijenca, te zbirku priča „Moramo razgovarati“ Tanje Mravak, za koju autorica dobila nagradu Prozak, nagradu Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo, nagradu Slavić Društva hrvatskih književnika za autorski prvijenac, kao i posebno priznanje Slobodne Dalmacije za kulturu. Krajem listopada objavljen je „muški prozni blok“: roman „Kratki izlet“ Ratka Cvetnića, koji je nagrađen Gjalskim te se i danas smatra jednom od najboljih proza o Domovinskom ratu; zbirku priča „Divan dan za Drinkopoly“ Marka Gregura, za čiji je rukopis nagrađen Prozakom, te roman „Minuta 88“ Jurice Pavičića, višestruko nagrađivanog prozaika, scenarista i novinara. Povodom dvije važne nagrade za životno djelo (Vladimir Nazor i Kvirin) dodijeljene Andriani Škunci ove godine, u prosincu smo objavili još jednu, treću po redu, njezinu zbirku pjesama – „Pomaci, tišine“. A za kraj godine objavili smo svojevrsnu „ekološku početnicu“ – „Ekološki otisak“ Dražena Šimleše. Knjige su objavljene uz financijsku potporu Grada Zagreba, Grada Rijeke i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Naslovi objavljeni u okviru projekta BEK dostupni su trenutno, globalno i bez novčane naknade: krajem 2020. godine projekt je premašio brojku od tri milijuna 700 tisuća korisnika, što u prosjeku iznosi više od 190 tisuća godišnje, a knjige su čitane i/ili preuzete 2,138.510 puta, što znači da je u prosjeku po svakom naslovu zabilježeno više od 8 tisuća čitatelja.

 

NOVO: Projekt BEK u prvom polugodištu 2021. godine

U okviru internetskog projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] tijekom prvog polugodišta 2021. godine objavljeno je 20 novih pjesničkih naslova, tako da je trenutno na mrežnim stranicama projekta  od objavljenih 287 dostupno 254 naslova. U istom razdoblju, prema podacima servisa Google Analytics, mrežne stranice projekta zabilježile su 123.640 korisnika koji su online čitali 65.059 e-knjiga te na svoje uređaje preuzeli još njih 34.576, što znači da su korisnici projekta tijekom prvog polugodišta 2021. ukupno čitali 99.635 e-knjiga.

Najčitaniji je prozni naslov u prvom polugodištu 2021. roman „Sloboština Barbie“ Maše Kolanović (2.202 čitatelja), a iza njega slijedi zbirka priča „Kičma“ Dorte Jagić (1.826)  te prozni zapisi Henryja Davida Thoreaua „Walden“ (1.771). Najčitaniji pjesnički naslov je „Tri jeseni“ Ane Ahmatove (1.314 čitatelja), a iza njega slijede „Heretik na 10 načina“ Tomislava Domovića (1.187) i „Uzbrdo“ Ane Brnardić (726). Najčitaniji publicistički naslov je „Zapisi iz treće kulture“ Darka Polšeka (2.998 čitatelja), a iza njega slijede  „Mediji, propaganda i sistem“ Noama Chomskog (2.551) i „Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!“ Dražena Šimleše (2.249). Najčitaniji esejistički naslovi su „Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića (2.853), „Barikade“ Borisa Budena (874) i „Hodanje“ Henryja Davida Thoreaua (652), dok su najčitaniji teorijski naslovi „Filmske vrste i rodovi“ Nikice Gilića (4.597), „Strukturalizam, semiotika, metafilmologija“ (927) i „Filmska opredjeljenja“ (587) Hrvoja Turkovića. Čak 16 naslova zabilježilo je više od tisuću čitatelja tijekom prvog polugodišta 2021. godine, od već spomenutih Gilićevih „Filmskih vrsta i rodova“ s više od 4 tisuće čitatelja, do proznih zapisa Aleksandre Kardum „Ono što sam prešutjela“ s 1.024 čitatelja.

Kao i prethodnih 20 godina, projekt BEK nastavlja s objavljivanjem probranih naslova suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući legalan i besplatan pristup djelima zaštićenim autorskim pravima.

U svibnju je objavljen „slavljenički pjesnički blok“ – povodom 20 godina kontinuiranog rada objavljeno je 20 pjesničkih naslova deset hrvatskih pjesnikinja i deset hrvatskih pjesnika, od kojih je čak osam nagrađivano.

Zbirka „U polutami predgrađa“ nosi temeljne kodove prepoznatljive poetike Krešimira Bagića: izrazita jezičnost i povjerenje u Riječ, zdrava sumnja, doticaj stvarnosnosti, slamnigovsku igrivost i eruditivnost, dosluh i sa suvremenošću i s tradicijom.

„Metakmorfoze“, prvijenac Alena Brleka, zbirka su kraćih, jezgrovitih lirskih pjesama, koje unatoč tome zapanjuju svojom slojevitošću i bogatstvom tematsko-motivskih rukavaca koje otvaraju iz stranice u stranicu.

Pjesme iz zbirke „Uzbrdo“ još jednom pokazuju snagu pjesničke imaginacije Ane Brnardić – zadržavaju sada već prepoznatljive značajke njezina stila, ali istovremeno pronalaze nove pozicije promatranja, govorenja i zamišljanja.

Čolakhodžićevu zbirku „Pred gradom su kosci“ može se čitati kao intimnu studiju vremena i prostora koja, prizivajući posljedice militantne politike i ekološke katastrofe, funkcionira kao fantazmagorično upozorenje, u čijem je tonu i sam naslov.

Domovićeva poezija u zbirci „Heretik na 10 načina“ obilježena je osebujnim idiomom i ispovjednošću govora iz prvoga lica otpočetka čvrsto u dijalogu sa zbiljom i prema njoj uspostavlja zaigran afirmativan, vitalistički odnos, dok Dunđerović u svom prvijencu  „Psiho, ptice“ otvara cijeli niz tada, a i danas aktualnih tematika i pjesničkih preokupacija, od zavičajnog i pejzažnog kolorita, ratne i poratne stvarnosti i socijalnog konteksta, pa do intimističkih zapisa.

Imaginarij „Doba bršljana“ Davora Ivankovca usidren je u ravnici, preciznije onoj slavonskoj i baranjskoj, onakvoj kakva se ukazuje nakon više od četvrt stoljeća ratnog i poratnog pustošenja, a kod knjige pjesama Dorte Jagić „Kafkin nož“, može se primijetiti tendencija približavanja prozi, ne samo ritmom nego i narativnošću.

U pjesmama Zvjezdane Jembrih u zbirci „Sve jedno“ osjeća se snažna autorska kontrola izrečenoga, redukcija poetskoga govora na pročišćena iskustva i minimalistički izraz, a u zbirci Kristine Kegljen „Ne poklanjaj srce divljim stvorovima“ riječ je o ljubavnoj poeziji koja vidno uživa u jeziku i slobodi koju on nudi, a koja često bolje tješi i pruža jednako važnu katarzu kao i bolni padovi u suživot(u) s drugim.

Izvrstan način da se čitatelj upozna s novijim pismom hvaljenoga pisca i prije svega pjesnika Miroslava Kirina njegova je „Čitanka“, izbor tekstova koji je sastavio sam autor, nastalih od 2004. do danas.

Ljuba Lozančić uvrštena je sa zbirkom pjesama „Slavlje na pučini“ kao „dobrim primjerom stila hrvatske poezije s početka tisućljeća.“

„Disco inferno“ Romea Mihaljevića zbirka je kratkih proznolirskih zapisa naglašenog intimističkog pisma, a „Sjene sjemenki“ Neve Lukić „konceptualno promišljena i dorađena knjiga“ koja propituje komunikacijsku i umjetničku ulogu jezika, njegove ontološke temelje, ali i sasvim zemaljsku jezičnu kakofoniju planetarne civilizacije.

Periševa poezija u zbirki „X“ bitničkih je korijena i tendencija i kao takva pozicionirala se u domaćoj neorealističkoj tradiciji pjesničkog angažmana, poetike dosjetke, erotizma i provokacije, dok je „Bolest je sve uljepšala“ kultna zbirka poezije Marijane Radmilović, koja ju je stavila u sam vrh hrvatskoga pjesništva početka dvadeset i prvog stoljeća.

„Projekt Poljska“ Ivana Šamije fascinantan je poetski svijet koji će svojom atmosferom i mnogoznačnošću zatraviti čitatelja i trajno ga uvući u svoju bogatu simboliku.

Andriana Škunca jedna je od rijetkih pjesnikinja našeg jezika s mogućnostima dostojnog i dostojanstvenog korištenja konkretne evokacije.

U zbirci „Svanuće“ Darije Žilić, bez obzira piše li o odlasku na „plac“, padu s bicikla, šest junećih šnicli ili završetku rata, doživljava se ono što poezija u svojoj srži jest, među ostalim, suptilna osjećajnost, oko za sitnice i priče skrivene u njima.

Fragmentarnost, slikovitost, začudna metaforičnost, odmak od dominantnih stvarnosnih tendencija karakteristike su „Vodostaja vrtoglavice“ Ivane Žužul.

Naslovi objavljeni u okviru projekta BEK dostupni su trenutno, globalno i bez novčane naknade: polovicom 2021. godine projekt je premašio brojku od tri milijuna 800 tisuća korisnika, što u prosjeku iznosi više od 190 tisuća godišnje, a knjige su čitane i/ili preuzete 2,238.146 puta, što znači da je u prosjeku po svakom naslovu zabilježeno više od 7 tisuća čitatelja.

POVIJEST 156 GODINA TRADICIJE GRADSKA KNJIŽNICA DON MIHOVIL PAVLINOVIĆ

Želim znati više o povijesti →