Podijelite na Facebook
U organizaciji Gradske knjižnice "Don Mihovil Pavlinović" 22. travnja s početkom u 19:00 h biti će predstavljen povijesni triler "Marulov san" autora prof. dr. Dine Milinovića. Uz autora, knjigu će predstaviti Dubravko Jelačić Bužimski i Anita Šikić. Promociji će se neformalno pridružiti i Ivan Bošković.
Marulov san - radnja romana
Marulov san vodi nas u Split na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće. Mletačka se republika utvrdila u gradu, Osmanlije grickaju zemlje u zaleđu i opsjedaju Klis, jedno od posljednjih uporišta hrvatsko-ugarske kraljevine u Dalmaciji. Unatoč nepogodnoj političkoj situaciji i stalnim upadima, pljačkama i sukobima, u Splitu vlada živahna atmosfera ispunjena idealima humanističkoga razdoblja te prava glad za antičkim knjigama i starinama...
Dobro došli na predstavljanje povijesnog trilera "Marulov san" autora Dine Milinovića. Prosvjetnim djelatnicima i djeci predstavljanje je naročito od koristi jer će imati prilike upoznati pisca velikog broja školskih i lektirnih naslova, Dubravka Jelačića Bužimskog, koji će i predstavljati knjigu te samog autora Dinu Milinovića.
... Jer, Marulov san, majstorski je amalgam kriminalističkoga, povijesnog, biografskog i didaktičkog romana o Marku Maruliću Splićaninu, renesansnom piscu i čovjeku od krvi i mesa, a u isto vrijeme postmodernistički hommage "oca hrvatske književnosti" koji u koricama iste knjige pruža oboje: znanje i uživanje.
Horacijevski rečeno: dulce et utile.- Vinko Brešić - "Marulov san", autora Dine Milinovića
DINO MILINOVIĆ - Rođen 1959. godine u Zagrebu. Završio studij povijesti umjetnosti i arheologije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, a magistrirao na pariškoj Sorbonni iz područja kasnoantičke civilizacije. Od 1991. do 2001. godine radio je u državnoj službi (Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo kulture), kao tajnik Hrvatske komisije za suradnju s UNESCO-om i savjetnik za kulturu u veleposlanstvu RH u Parizu. Za doprinos na tome području odlikovan je 1996. godine Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Od 2001. godine predaje na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, gdje je 2005. godine doktorirao na temu Bjelokosnog plenarija iz riznice Zagrebačke katedrale. Objavio je brojne studije i članke, u Hrvatskoj i Francuskoj, te dvije knjige s područja kasnoantičke i ranokršćanske civilizacije i umjetnosti (Nova post vetera coepit. Ikonografija prve kršćanske umjetnosti, Hrvatska sveučilišna naklada i FF Press, Zagreb, 2016; Seuso: autopsija jednog slučaja, AGM, Zagreb, 2016).Objavio je tri romana (Kradljivac uspomena, Znanje, Zagreb, 2002.; Tamo gdje prestaje cesta, Mozaik knjiga, Zagreb, 2007.; Skriveno, Meandar, Zagreb, 2013.) te nekoliko dramskih tekstova (Vječan kao Ahilej, Quorum, 1, Zagreb, 1997.; Svijet je muškog roda, Mogućnosti, Split, 1999.). Prema romanu Kradljivac uspomena redatelj Vicko Ruić snimio je film (2006). Sva tri su romana doživjela adaptaciju za radio (Radio roman), na 3. programu Hrvatskoga radija. Knjiga Nova post vetera coepit. Ikonografija prve kršćanske umjetnosti nagrađena je 2017. Godišnjom nagradom Društva povjesničara umjetnosti. Član je Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Matice hrvatske i udruge Pasionska baština.
