Podijelite na Facebook
Upravo je posve opremljena i pripremljena za tisak monografija 150 godina Narodne čitaonice Imotski, autorice Marije Jović. Opsežno je to djelo, koje kroz povijesni pregled, od 1868. god., kada je osnovana Narodna imotska čitaonica, te glasovitim govorom Don Mihovila Pavlinovića 1870. godine i svečano otvorena, u fokus stavlja prije svega kulturu življenja, napose kulturu čitanja imotskog čovjeka. Monografija je i svojevrsni spomenik ovoj vrijednoj imotskoj kulturnoj ustanovi. Ono što će pored teksta monografiju odlikovati je i kvalitetna rezolucija te umjetnički dojam fotografija autora Zorana Filipovića fotografa Školske knjiga, koja je nakladnik monografije.
Dio iz glasovitog govora
...Imoćani, braćo krajišnici, nije l' ta krasna zastava hrvatskoga prava? Vi ste pod ovom zastavom odavna. Vaše junačko srce i svijest hrvatska na vrijeme vam je oči otvorila. Vi ste ukratko razabrali što je ta pušljiva autonomija, što je ta silesija Dalmacija osamljena, što je ta. talijanština koja neće da nam bude kao rumen cvijet za kapom onomu kaji može da ga kupi, nego hoće da nam bude ozloživ u zgradi narodnoj, hoće da se prilijepi kao guba na zdravo narodno tijelo. Vi ste se domislili što je prosvjeta iz tuđe kuće, što li to narečeno plašilo batina i Ličana, koji su to Rusi, hrišćani, eretici itd.
Jezik kojim vi govorite to je dika hrvatskomu jeziku; odijelo kojim se odijevate to je ures hrvatskomu nosivu. Junačkim vašim ponašanjem, skladom imotskim u izborih, právo ponosi se hrvatski narod. Don Mihovil Pavlinović
VIŠE O SAMOJ ZGRADI kao svojevrsnoj samoj po sebi povijesnoj vrijednosti
Zgrada Gradske knjižnice "Don Mihovil Pavlinović" Kuća Domljan u Imotskom na istočnom dijelu Pazara izgrađena 30.-ih godina prošloga stoljeća, stariji građani preciznije tvrde, 1932. godine. Prvi izabrani predsjednik Sabora Republike Hrvatske bio je dr. Žarko Domljan (1932.), sin dr Luje Mateja Domljana (1896.-1982), općinskog liječnika Imotskog, rođenog u Poljicima. U prizemlju kuće dr Domljan otvorio je ordinaciju s prvim rentgenom u Imotskom koji je pokretala struja iz generatora. U ordinaciju dr. Domljana ulazilo se s bočne strane zgrade (kroz oluk vrata). Time je privatni obiteljski dio ovog velebnog zdanja bio posve odvojen od pacijenata. Prostorno rješenje zgrade i danas je funkcionalno i u posve istom rasporedu interijera služi građanima Imotskog i šire za potrebe Knjižnice. Dr Lujo Mateo Domljan jedan je od osnivača i predsjednik društva „Lipa“ koje je osnovano radi poljepšavanja mjesta i promicanja turizma te dugogodišnji tajnik kotarske organizacije Hrvatske seljačke stranke u Imotskom. Oženio se Katicom Pavišić (1908.) iz Omiša, čija je majka Marija Mara Vučemilović, kći Blaža Vučemilovića s kojom ima četvoro djece Zlatka, Žarka, Mariju Maju i Kseniju - Ksenija Urličić i danas je javno prepoznatljiva, a dugo godina bila je zaštitno lice zabavnih programa koje je uspješno vodila na Hrvatskoj televiziji. Zbog nesigurnih ratnih prilika dr. Domljan 1942. godine odlazi u Zagreb gdje se najprije zapošljava kao savjetnik u Zdravstvenom zavodu a zatim je premješten u Ministarstvo zdravstva.
Poslije 1945. prisiljen je na duge godine "prisilnog rada" što je značilo besplatno vođenje ambulante u Šestanovcu. Uskoro mu se oprašta ostatak kazne i on se vraća u Zagreb i počinje raditi u bolnici Sveti Duh.
