PUČKO OTVORENO UČILIŠTE - IMOTSKI  
NASLOVNA
O NAMA
KAZALIŠTE
GLAZBA
KNJIŽNICA
MUZEJ
GALERIJA
KINO
VIJESTI
KONTAKT

Učilište Imotski Kazalište - Kazališni amaterizam

IMOTSKI – Koncertom zagrebačkog gitarskog tria u samostanskom vrtu završena su 29. "Imotska sila". Tijekom "Sila", kako organizatori istiću zadovoljeni su svi ukusi građana od kazališta preko filma do glazbe. "Imotska sila" počela su 06. srpnja predstavom HNK Osijek "bez trećega", slijedilo je potom HNK Split. Potom tjedan domaćeg filma, redatelja Antuna Vrdoljaka, gdje je i Vrdoljak po završetku filmova nazoćio na tribini "Vrdoljak s građanima". U među programima veći broj likovnih umjetnika predstavio se Imoćanima u galeriji Učilišta.

Program su na jednosatnom koncertu izvodili;
Nikša Niric (1927) Hommage a Sorkocevic, Allegro Adagio Prestp, Filippo Gragnani (1767-1812) Trio u D-duru op. 12 Allegro Tema con varlazioni Minuetto Vivace, Astor Piazzola (1921-19929 arr. S. Assad Fuga y misterio revirado, maurice Ravel (1875-1937) arr. D. Petrinjak Pavane pour une Infante defunte,Manuel de Falla (1876-1946) arr. D. Petrinjak mlinarev ples (iz baleta "Trorogi šešir") Ples susjeda (iz baleta "Trorogi šešir") Španjolski ples (iz opere "Kratak život").



Zagrebački gitarski trio



Nastup


Tjedan domaćeg filma


U povodu 29. „Imotskih sila“, nakon retrospektive tjedna domaćeg filma, redatelja Antuna Vrdoljaka, sam Antun Vrdoljak posjetio je Imotski. Nastupio je 20. srpnja na tribini „Vrdoljak s građanima“ u maloj dvorani Učilišta. Vrdoljakovi filmovi koji su ove godine prikazani na „Imotskim silima“ su; „Glembajevi“, „U gori raste zelen bor“ te „Ljubav i poneka psovka“.
-Izuzetno mi je drago posjetiti Imotski, nakon gotovo 30 godina. Svaka čast organizatorima što su se sjetili. Nitko nikada i nije me pokušao pozvati u Imotski, a ja bih došao. Doći ću svaki put. Joj kako mi je drago što sam među vama, oduševljen prijemom publike i domaćina kazao je Antun Vrdoljak. Antun Vrdoljak vrlo je zanimljiva osoba. U većini svojih razgovora ne skriva ljubav za Imotski te korijene iz kojih je potekao. Tako, čuva izuzetno lijepa sjećanja na djetinjstvo i zbog babe Lončaruše, čijim životnim iskustvom je kako kaže opijen. Mudre izreke babe Lončaruše i danas često upotrebljava. Do danas je snimio trinaest filmova. Jedini je Hrvat član Međunarodnog olimpijskog odbora. U vrijeme stvaranja hrvatske države bio je i direktorom HTV-a te bliski suradnik pokojnog predsjednika Franje Tuđmana.



Vrdoljak



Vuković



Novinar Josip Jović, gradonačelnik Ante Đuzul, Anrtun Vrdoljak te članovi Poglavarstva


Predstave

HNK Split "Mjesec Alabame", cabaret predstava HNK Split Arijana Čulina, Trpimir Jurković, Hari Zlodre



Mjesec Alabame



Mjesec Alabame



Glumci u akciji


Oprosti stipe


Salve smijeha, a potom prave suze u oku izazvala je kod imotske publike monodrama Ilije Zovka „Oprosti Stipe“.
Upravo reagiranje ljudi kakvo se i očekivalo tijekom Zovkine priče o dvoje ljudi koje je prije nego što su uspjeli iskazati jedno drugom osjećaje, sudbina i život razdvojio te ispisao drugačije priče.



Na radnom zadatku



Ivica





Glumčev trenutak



Glumac



Na sceni



Ovogodišnja "Imotska sila" popraćena su brojnom publikom na svakoj predstavi
(Oprosti Stipe)



Trenuci koncentaracije uz vjernu publiku



Oduševljenje



Nakon predstave Iliji Zovku publika je prilazila čestitati



29. «Imotska sila» počela predstavom HNK Osijek «Bez trećega»

IMOTSKI – «Imotska sila» 29. po redu glazbeno scenska manifestacija u srijedu navečer
svečano su otvorena predstavom HNK Osijek, autora Milana Begovića «Bez trećega». Predstava je izvedena pred dupkom punim gledalištem u starim Kolombanievim dvorima. Otvorenju su nazočili predstavnici Poglavarstva grada Imotskog te Županije, koji su uz Ministarstvo kulture glavni pokrovitelji spomenute kulturne imotske manifestacije. Glavni organizator «Imotskih sila» tradicionalno je Pučko otvoreno učilište Imotski.
«Sila» završavaju 23. srpnja koncertom zagrebačkog gitarskog tria. Sljedeći program je već danas i to monodrama glumca HNK Split Ilije Zovka, «Oprosti Stipe» koja će se u 21 h izvesti u zidinama imotske kule Topane.



Publika pomno prati kazališne predstave koje se na «Imotskim sila» znalački biraju upravo zbog njih



Detalj s predstave "Bez trećega"



Detalj s predstave



Detalj s predstave



Predstavnici Županije i Grada pokrovitelja 29. Imotskih sila

«Imotska sila» su glazbeno scenska manifestacija koja svake godine Učilište tradicionalno organizira. Ovogodišnja su 29. po redu. Na prošlogodišnjim premijerno nakon dvadeset godina na otvorenoj pozornici u Jagulovom dvoru pred više od 2000 gledatelja premijerno je izvedena predstava „Hasanaginica“. Priča je to o jednoj ljubavi u surovom vremenu za vrijeme turske vladavine na imotskim područjima. Pored spomenute predstave u vlastitoj izvedbi napravili smo i «Čehov je Tolstoju rekao zbogom» prema knjizi Mira Gavrana i u režiji Nikše Leke.

U predstavi „Hasanaginica“ sudjelovali su glumci amateri, naši sugrađani; Monika Pavlović; Hasanaginica, Marija Kukulj; Hasanaginičina majka; Vesna Ujević; Ivana Ćosić i Ruža Šućur; služavke na Aginom dvoru, Ljubo Žužul; sluga, Stipe Pezo; imotski kadija i Hasanaginičin brat, Ivan Lončar, Ana Lešina, Marija Todorić, Filip Grbić; Hasanaginičina djeca, Marko Sočo i Luka Maršić; vojnici. U iskonsku scenografiju starih dvora izuzetan scenski efekt predstave pružili su kostimi kostimografkinje na predstavi Marije Žarak.

HDD «Imokaz» sa Stipom i našom djecom napravilo je niz predstava. Posljednja u nizu uprizorena na prošlogodišnjim «Silima» je „Toporko“ bajka Ivane Brlić-Mažuranić.
Spominjemo stalno »Imotska sila».

Moramo! To je naša tradicionalna kulturna stečevina s kojima se ponosimo. Čuvamo ih kao suvenir. U vremenima ne baš sklonim kulturi, svake godine iznova ih oživljavamo i obogaćujemo nečim novim. Cilj «Sila» je pokazati posjetiteljima bogatstvo kulturne baštine, imotskog, hrvatskog čovjeka. Na «Imotskim silima» od početka pokretanja prodefiliralo je mnogo uglednih umjetnika. Spomenut ćemo tek neke; Lidija Horvat Dunjko, Majda Goluža, slikar Anton Cetin. Gostovalo je na silima i «Lado».