|
Vicko Kavelj u okrilju voda
Ciklus slika
zajedničkog nazivnika „U okrilju voda“ svojevrstan
je hommage slikara Vicka Kavelja imotskim jezerima,
čudima prirode, što svojom iskonskom ljepotom
kamenim zagrljajem neba i vode ne ostavljaju nikoga
ravnodušnim… Imotske suze biserne nad čije se oči
naginju ljudi ne bi li ugledali svoja lica. U njima
vile češljaju kose, bogovi iskaljuju munjama
nakupljen bjesove, slikari oštre kistove, pjesnici
metafore.
Tematika i prizor, trajni izazov slikaru koji im se
sav svoj život predano vraća. Okom začuđenog
dječaka, snagom zrelastvaraoca, otiscima duše za nas
će pronaći nesvakidašnje kutke,neobično ih obojiti…
Slikar i jezera se vole: tajnovito i bajkovito do
bola, a ovaj kreativni krik, dug je i zavjet, oda
vodama koje su ga tako vjerno poticale i pratile
kroz život. Uči nas ljubiti zavičajnost.
Kavelj je vrstan kolorist impresionističke
geste,potcrtane modro-ljubičasto-crvenim tonovima,
ostvaruje prepoznatu paletu tako izbjegava zamke
faktografskog i razgledničarskog koje uvijek vrebaju
kad je u pitanju pejsaž. Bogat kolorit, zrela
kompozicija, siguran potez i likovna čistoća
odredila je Kavelju mjesto najtraženijeg slikara
imotskih jezera.
Mara Ožić-Bebek
Vicko Kavelj - ulje
na platnu - Crveno jezero
Vicko Kavelj - ulje na
platnu - Modro jezero
Tinovska karika
Uz imotska jezera,zavičajni Tin stalno je Kaveljevo
likovno nadahnuće. Slikar se često vraćao „na
kavicu“ Tinu, zavičajcu i visioncu,boemu i
eruditu,misliocu i pjesniku, inspirirao se njegovim
markantnim licem i držanjem, šeretskim i
„monalizanskim“ smiješkom, gesti i šeširu, pronalazeći
u njima neke dublje transcadencije, iznad svakodnevne
prepoznatljivosti, hvatajući ga u realističkom i sve
češće u toplom karikaturalnom ozračju snažnog
umjetničkog dojma. I ovaj mali
plavičasti, modernistički ciklus Tinovih portreta s
ironičnim pogledima preko čaše i dima cigarete koji
slute pozivnicu na odlazak u „malena mjesta srca
moga“, u potrazi za sve jačom „nostalgijom
svjetlosti“ Uspavanki iz Krivodola. U Tinovu obrisu
okušavalo se čak stotinjak naših i svjetskih slikara
i kipara, ali je Vicko Kavelj uspio ostati Tinov i
svoj.
Mladen Vuković
Vicko Kavelj - ulje na platnu - portret Tina
Galerija slika
Pepe i Ivica
U galeriji Pučkog
otvorenog učilišta tijekom cijele godine upriličene
su izložbe. Ovisno o vrsti izložbom se predstavlja
jedan umjetnik s posve novom tehnikom ili grupa
autora. U svakom slučaju zainteresirani građani,
zaljubljenici u likovnu umjetnost u Učilištu imaju
što vidjeti.
D. Bešenić, Kala 1, akvarel
D. Bešnić, Kala 2, akvarel
D. Bešenić, Čempresi, akvarel
D. Bešenić, Trg, akvarel
D. Jozić, Žumberak, akvarel
Gagik Manoukian, PUTOVANJE U EVROPU, ulje na platnu
Nina Acković, Poza, ulje na platnu
Ivan Lacković Croata
Dragutin Bešenić - akvarel
Josip Škerlj - Ulje na platnu
Majić - Akvarel - Splitska riva
Majić - Akvarel - Split
"Oda brodovima", Mišo
Baričević od 23. do 30. kolovoza
Pitat ćete se pogledavši ove slike odakle toliko
kamena, toliko težine, tromosti, odakle takva
skučenost, klaustrofobičnost (takva teška likovna i
metaforična struktura). Shvatit će to odmah onaj
koji poznaje Grad što se piše velikim slovom i
poznaju umjetnika. Takav zgusnuti izričaj logičan je
plod njegove izraslosti iz Dubrovnika i njegovih
zidina, modrih dubina prošlosti, brodova, ljudi i
legendi o nekom dugom trajanju i nekom zaboravljenom
životu. Umjetnik vezan konopima jedrenjaka, kistom
natovarenim davnim pomorskim pričama, zarobljen u
kamenom okviru rezbareći strpljivo stvara, gotovo se
nadmećući s vremenom koji je taj posao radio
stoljećima. Priča je to o jedrenjaku,
galijunu,brodu,kako dubrovačkom tako i neretvanskom,
gusarskom ili trgovačkom.
Jedrenjaci smireni, obgrljeni brigom okvira
Baričevićeva su pobjeda nad silinom vječne borbe
čovjeka i mora, broda i valova. On ih je ukrotio i
prisilio da se izmučeni pod teretom vremenskih i
sudbinskih oluja privežu uz kamene kolone, vrate se
u porat u sjenoviti kantun staroga mula, gdje nema
ni vjetra ni vala, u svoj modri mir, svoje
odmorište, gdje će im zelena trava navući svilenu
spavaćicu. Ponekad se okvir slike modificira prema
oblicima jedrenjaka pa se čini da se ponosna karaka
udobno smjestila u luk izloga na Stradunu. Nekad je
to okvir scene, okvir noći, oluje, tragedije,
zavjeta…a katkada okvir za bezbrižno valjuškanje
hvalisavog jedrenjaka ili je to samo okvir za šapat
dviju starih nonica dok stisnute jedna uz drugu
čekaju zalazak sunca.
Sklad ustupa mjesto tenzijama napetosti kad se pak
galijun prkosno izdigao, jedrom punim vjetra i
slomio okvir, srušio ga, probio ga, krenuvši prema
promatraču svom silinom svoje davne moći. Negdje je
pak brod došao toliko blizu da se gotovo sudario s
okvirom i ispunio ga potpuno, ne ostavljajući
prostora za more, za zrak. Brod je izrastao u okvir
i prerastao ga. Ponegdje nas mami i da dodirnemo
njegovo drvo, provjerimo zategnutost konopa, uzmemo
kormilo i podignemo sidro.
Drugi se put pospani leut bezobrazno pokazavši krmu
narugao nama znatiželjnim promatračima i sljubio se
sa svojom jednako uljuljanom drvenom družicom.
Reći će netko laki likovni izričaj;ljupko! Mnogi će
umjetniku spočitati premalo slobode, nedostatak
lakoće u pokretu…ali likovnost pred promatrača ne
postavlja zadatke, promatranje podrazumijeva
pravila, a ono što promatračko oko percipira,
a
njegov mozak dekodira samo je iskrenost, umjetnikova
istinitost, njegova želja da bude prepoznat,
otkriven i nađen u tom konvoju jedrenjaka koji
pričaju svoje priče ali i njegovu, jednakom snagom i
uvjerljivošću. Visoko artikulirana likovna izvedba
otkriva u svojoj osnovi majstorski crtež umjetnika i
zanesenjaka, a naglašena skulpturnost, plastičnost i
realnost, scenskog slikara i čovjeka teatra. Boje
sna, sedefasto siva i sinje plava pak govore o
slikaru sklonom liričnim izletima u emotivno.
Mišo Baričević rođen je u Dubrovniku 1951.god, gdje
završava srednju školu.
Vrlo rano pokazuje zanimanje za slikanje, te sam i
uz pomoć nekoliko dubrovačkih slikara (Mijatović,
Masle, Trostman, Škerlj) stječe primjerenu slikarsku
edukaciju. Dosad broji više samostalnih izložbi,
nekoliko sudjelovanja na značajnim recentnim
izložbama, kao i sudjelovanje u uglednim likovnim
kolonijama. Živi i radi u Dubrovniku kao slikar u
Kazalištu Marin Držić. Likovno surađuje sa
scenografijama kazališnih predstava i na Dubrovačkim
ljetnim igrama. Ogledao se kao scenograf, dekorater,
likovni urednik i suradnik u likovnim listovima.
Sudionik je mnogih uakcijsko-prodajnih i
humanitarnih izložbi. Oslikao je mural na palači
Sponza
(s Josipom Škerljom) za svečano otvorenje 44.
Dubrovačkog ljetnog festivala.
Član je HDLU Zagreb.
Bačeno sidro
Ispod zidina
Razgovor ugodni
Marija Jović i Josip Škrelj
Društvo slikara; Mišo Baričević, Senka Ilić-Jukić i
Josip Škrelj
Maja Peršen i Mišo Baričević
Čestitanja
Profesor likovnog odgoja Neno Čelan
učenike sedmog razreda O.Š. Stjepan Radić doveo je
da pogledaju ovu, kako je kazao, izuzetno zanimljivu
i neuobićajenu izložbu
Na 29. "Imotskim silama" uz ostale sadržaje
upriličeno je nekoliko likovnih izložbi. Trenutačno
je na repertuaru u foajeu Učilišta izložba slika
trojice velikih slikara.
Vasko Lipovac
Murtić
Prica
Umjetnici koji su izlagali u galeriji Pučkog
otvorenog učilišta
Branko Modić, rođen u Sloveniji 1957. god. Obrazovao
se u Vienu (Austria).
Član je HULU - Hrvatske udruge likovnih umjetnika u
Splitu od 1990. god. i ULUPUH - Udruge likovnih
umjetnika primjenjenih umjetnosti Hrvatske od 2001.
god. Član je društva Wentworth Gallery, USA.
Slobodni je umjetnik. Živi u Splitu.
U svom umjetničkom djelovanju preferira tehniku,
suha igla (Drypoint) - ručni postupak graviranja za
izradu ploče za duboku štampu. Crtež se urezuje u
bakrenu ploču i povlačenjem igle metal se izdiže
ivicom reza stvarajući uzdignuti greben, koji
prilikom štampe daje karakteristične neoštre
konture. Poslije urezivanja u metal, ploča se
premaže bojom, koja se pri tome utrlja u udubljene
linije, a površina ploče se čisto obriše.
Štampa se vrši ručnom presom koja se sastoji od dva
čelična valjka koji se uzajamno pritiskuju, a između
njih prolazi postolje preše sa pločom i papirom.
Prilikom štampe ploča se duboko utiskuje u prethodno
ovlažen papir. Postupak suhom iglom počeo se
upotrebljavati početkom 15. st. Poznate gravure
rađene ovom tehnikom su od Rembrandta, Picassoa,
Kirhnera, Horsta Antesa i drugih
Branko Modic - Raspelo
Ivan Herceg – Metafizika zavičaja. Rođen je 23.
lipnja 1967.god. u Prologu, Ljubuški. Nakon srednje
ekonomske škole u Ljubuškom, diplomirao je na
Pravnom fakultetu u Mostaru. Izlagao je na više
skupnih izložbi (Mostar, Međugorje, Čapljina, Široki
Brijeg, Sarajevo…)
Prvi put izlaže u Franjevačkoj galeriji Široki
Brijeg s još dvoje mladih umjetnika. Izložba je
nosila naziv Trolist. Sudionik je likovne kolonije u
Međugorju. U hrvatskoj knjižnici u Ljubuškom,
2001.god. kao galerist organizirao je izložbu slika
iz fundusa Art galerije Herceg, a na kojima su bili
izloženi radovi 11 umjetnika.
Anton Cetin rođen je u Bojani kod Čazme, 18. rujna
1936.god. Interes za umjetnost pokazuje od mladih
dana. U Zagrebu polazi školu primjenjene umjetnosti
gdje diplomira slikarstvo u klasi prof. Ivana
Šebalja 1959.god. Nastavlja studij na akademiji
likovnih umjetnosti u Zagrebu (1959-64.) te
diplomira grafiku u klasi Marijana Detonija. Po prvi
put posjećuje Pariz 1964.god., gdje se i nastanjuje
1966.god. Lik Eve nastaje u Parizu 1967.god. a 1968.
Cetin se upušta u novu pustolovinu, prijelaz preko
Oceana i trajni smještaj u Kanadi (Toronto).
Naziv Cetinove izložbe u galeriji Učilišta „Eva
ptica cvijet“
O simbolu - Cetinova je slika svedena na četiri
simbola. To su tri uočljiva simbola - žena, ptica,
cvijet. Četvrto simboličko mjesto je doslovce mjesto
to je neograničen prostor slike u kojem levitiraju i
žena i ptica i cvijet.
Jure Ujević, dugogodišnji ravnatelj Pučkog otvorenog
učilišta. Rođen 10. rujna 1942. god. u Krivodolu.
Umro je 12. ožujka 2004. god među knjigama
najodanijim Jurinim prijateljima, u knjižnici Pučkog
otvorenog učilišta. Diplomirao na filozofskom
fakultetu u Zagrebu. Bio je član je Društva
hrvatskih književnika od 1969. god. Za književno
stvaralaštvo više puta je nagrađivan. Uvršten je u
nekoliko antologija stihova, haiku pjesništva,
humora i satire. Objavljene zbirke pjesama; Svanuće
ljubavi, Zanosne tišine, Egzotični putnik, Ljubav
može u vrijeme, Zavodnik, Prepoznati predjeli,
Proljeće u duši, Trojanska mazgetina, Vatre Noći, 30
ljubavnih i jedna imotska.
Pored književnosti bavio se i slikarstvom. Na
njegovim slikama prevladavaju motivi mediteranske
naive.
Slike s izložbe u povodu obilježavanja godišnjice
smrti Jure Ujevića
Josip Škerlj - Jedra
Dinko Županović - Mrtva priroda
Željko Mucko - Cvijeće
|
Galerija